Prometni koridori

LUKA RIJEKA U JEDINSTVENOJ TRANSEUROPSKOJ PROMETNOJ MREŽI

Luka Rijeka povezana je europskim cestovnim,  željezničkim prometnim koridorima i zajedničkim navigacijskim i informacijskim sustavima. Osim ceste i željeznice, veliki značaj ima i sustav naftovoda koji povezuje rafinerije u Hrvatskoj, Mađarskoj, Austriji, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Češkoj i Slovačkoj.

Svi prometni koridori u okviru Europske Unije pripadaju jedinstvenoj Transeuropskoj mreži prometnica (Trans – European Network – Transport, TENT) koja obuhvaća 106.000 km željezničkih pruga ( od toga 32.000 km pruga velikih brzina), 96.000 km cesta, 13.800 km unutarnjih plovnih putova, 411 aerodroma, 300 riječnih luka, i brojne sustave upravljanja prometom te navigacijske i informacijske sustave.

TEN-T mreža se unaprjeđuje sukladno prijedlogu Uredbe o smjernicama EU za razvoj transeuropske prometne mreže od 19. listopada 2011. godine i Instrumentu za povezivanje Europe za prometnu, energetsku i informacijsko – komunikacijsku infrastrukturu (Connecting Europe Facility – CEF) razvijanjem dviju mreža.

• Sveobuhvatna mreža (comprehensive network) predstavlja opći sloj TEN-T-a i uključuje svu postojeću i planiranu infrastrukturu koja udovoljava zahtjevima Smjernica, a treba biti uspostavljena najkasnije do 31. prosinca 2050 godine.
• Osnovna mreža (core network) uključuje samo one dijelove sveobuhvatne mreže koji su strateški najznačajniji, a treba biti uspostavljena najkasnije do 31. prosinca 2030. Odlukom Europske komisije 18. listopada 2013. definirano je devet koridora Osnovne prometne mreže EU kao okosnica za spajanje 94 glavne europske luke i 38 ključnih zračnih luka sa željeznicom i cestama u glavnim gradovima europskih zemalja (Luka Rijeka i zagrebačka zračna luka su među njima), te razvoj 15 tisuća kilometara željezničke infrastrukture kapacitirane na postizanje zadovoljavajućih brzina za putničke i teretne vlakove, kao i 35 graničnih prijelaza.

LUKA RIJEKA MEĐU PRIORITETIMA EUROPSKE PROMETNE POLITIKE

Devet koridora Osnovne prometne mreže su Rajnsko-alpski koridor,  Koridor Sjeverno more – Sredozemlje, Skandinavsko-mediteranski koridor, Atlantski koridor, Baltičko – jadranski koridor, Mediteranski koridor, Koridor Bliski istok, Koridor Sjeverno more – Baltik, Češko-slovački koridor.

Svaki od koridora mora uključivati tri vrste prometne infrastrukture, prolaziti kroz tri države članice i dva granična prijelaza. Svih devet koridora prioritet su prometne politike Europske unije zbog čega je ustanovljen dodatni financijski fond u vrijednosti od 26 milijardi eura pod nazivom CEF (Connecting Europe Facility).

POPIS SVIH KLJUČNIH EUROPSKIH PROMETNIH KORIDORA:

1.  Rajnsko-alpski koridor, koji prolazi Nizozemskom, Belgijom, Njemačkom i Italijom

2.  Koridor Sjeverno more – Sredozemlje, koji prolazi Nizozemskom, Belgijom, Luksemburgom i Francuskom

3.  Skandinavsko-mediteranski koridor, koji prolazi Švedskom, Danskom, Njemačkom, Austrijom i Italijom

4.  Atlantski koridor, koji prolazi Portugalom, Španjolskom i Francuskom

5.  Baltičko – jadranski koridor, koji prolazi Poljskom, Češkom, Slovačkom, Austrijom, Italijom i Slovenijom

6.  Mediteranski koridor, koji prolazi Španjolskom, Francuskom, Italijom, Slovenijom, Hrvatskom i Mađarskom

7. Koridor Bliski istok, koji prolazi Češkom, Austrijom, Slovačkom, Mađarskom, Rumunjskom, Bugarskom i Grčkom

8.  Koridor Sjeverno more – Baltik, koji prolazi Njemačkom, Nizozemskom, Belgijom, Poljskom i Litvom

9.  Češko-slovački koridor, koji prolazi Češkom i Slovačkom

EUROPSKI PROJEKTI ZA UNAPRIJEĐENJE INFRASTRUKTURE LUKE RIJEKA

Luka Rijeka je ključna luka na Mediteranskom koridoru Trans-europske prometne mreže (TEN-T) čime se stvorila osnova za mogućnost unaprijeđenja prometne veze sa zaleđem, osobito putem željeznice. To dodatno pozitivno utječe na razvoj lučke infrastrukture i modernizaciju luke.

Stoga je Lučka uprava Rijeka uspješno povukla financijska sredstva upravo iz Instrumenta za povezivanje Europe u svrhu unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka za sveukupno 7 projekata čime se unaprjeđuje lučka, željeznička i informacijsko-komunikacijska infrastruktura.

Ukupna vrijednost razvojnih projekata Lučke uprave Rijeka koji se sufinanciraju iz Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) iznosi 115,76 mil. EUR-a. Projekti se odnose na modernizaciju željezničke infrastrukture i izgradnju novih intermodalnih kapaciteta u luci Rijeka, rekonstrukciju pristaništa za generalne terete i implementaciju informatičkog sustava lučke zajednice Port Community system. Svi projekti će biti realizirani 2020. odnosno 2021. godine.

POPIS PROJEKATA LUČKE UPRAVE RIJEKA SUFINANCIRANIH PROGRAMOM CEF-a:

• Razvoj multimodalne platforme u luci Rijeka i povezivanje s kontejnerskim terminalom Jadranska vrata (POR2CORE-AGCT) otvori!
• Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – informatički sustav lučke zajednice (POR2CORE-PCS) otvori!
• Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – Zagreb Deep Sea Container terminal otvori!
• Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – bazen Rijeka (POR2CORE-Rijeka Basin) otvori!
• Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – terminal za rasute terete Bakar (POR2CORE-BCTB) otvori!
• Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – terminal za generalne terete (POR2CORE-GCT) otvori!
• Unaprjeđenje infrastrukture luke Rijeka – produbljenje južnog veza na AGCT (POR2CORE-AGCT dredging) otvori!

ŽELJEZNIČKI PROMETNI KORIDORI

Europski parlament i Vijeće su u 2010. godini odredili pravila za osnivanje europske željezničke mreže za konkurentni teretni prijevoz koja se sastoji od međunarodnih teretnih koridora. Namjera je bila postizanje pouzdane i kvalitetne usluge teretnog prijevoza kako bi željeznički prijevoz mogao konkurirati drugim vrstama prijevoza.

Kako bi postigla ove ciljeve, Europska unija je odredila 9 međunarodnih željezničkih teretnih koridora (RFC) na željezničkoj mreži Europske unije. Europski željeznički teretni koridori označavaju se kraticom RFC (punog naziva Rail Freight Corridors)

Devet željezničkih teretnih koridora puštani su u uporabu u skladu s Uredbom Europske Unije (EU) br. 913/2010 o europskoj željezničkoj mreži za konkurentni teretni promet koja je stupila na snagu 9. studenog 2010. Ova Uredba zahtijeva od država članica da uspostave međunarodne tržišno orijentirane željezničke teretne koridore RFC-e kako bi se odgovorilo na tri glavna izazova:

• jačanje suradnje između upravljača infrastrukture na ključnim aspektima kao što su dodjeljivanje putova, uvođenje interoperabilnih sustava i razvoj infrastrukture
• pronalaženje prave ravnoteže između teretnog i putničkog prometa duž RFC-a, davanje odgovarajućeg kapaciteta za teret u skladu s potrebama tržišta i osiguravanje ispunjavanja zajedničkih ciljeva točnosti za teretne vlakove
• promicanje intermodalnosti između željezničkog i drugih načina prijevoza integriranjem terminala u proces upravljanja koridorom

Luka Rijeka nalazi se na željezničkom teretnom koridoru RFC 6 pod imenom Mediteranski koridor, a u neposrednoj blizini se nalazi i željeznički teretni koridor Baltičko jadranski koridor.

LUKA RIJEKA I MEDITERANSKI KORIDOR RFC 6

Mediteranski koridor RFC 6 ukupno je dug oko 7.000 kilometara i povezuje jug Pirinejskog poluotoka, preko španjolske i francuske mediteranske obale, prolazi kroz Alpe na sjeveru Italije, zatim ulazi u Sloveniju i nastavlja prema mađarsko-ukrajinskoj granici. Prolazi kroz šest država i povezuje 10 morskih luka i oko 90 terminala. Svojom trasom pokriva riječku željeznicu i jedan od povijesnih i strateški važnih kopnenih pravaca Luke Rijeka prema Mađarskoj i srednjoistočnoj Europi.
Mediteranski koridor proširen je na Republiku Hrvatsku 10. studenog 2016. na relacijama Rijeka – Zagreb – (Budimpešta) i Zagreb – (Ljubljana), uz uključenje hrvatskog upravitelja željezničke infrastrukture HŽ Infrastrukture. Uključenje Republike Hrvatske važan je događaj za stvaranje osnove za budući razvoj teretnog prijevoza na istočnom dijelu Mediteranskog koridora.

Mediteranski koridor za željeznički teretni prijevoz 6 (RFC 6) usmjeren je na ostvarenje sljedećih ciljeva:

• Poboljšanje komercijalne ponude koju daje Mediteranski koridor s udovoljavanjem zahtjeva za kapacitetima u kratkom vremenu
• Provedba procesa koordinacije privremenih ograničenja kapaciteta s ciljem njihove optimizacije
• Poboljšanje infrastrukturnih standarda
• Jačanje sustava praćenja ključnih pokazatelja uspješnosti RFC-a 6 koji je usklađen za sve europske koridore
• Upravljanje učinkovitošću vlakova eliminiranjem tehničkih i regulatornih zapreka koje ograničavaju interoperabilnost vlakova, s ciljem osiguranja boljeg operativnog učinka.

LUKA RIJEKA I BLIZINA BALTIČKOG JADRANSKOG ŽELJEZNIČKOG KORIDORA  RFC 5

Luka Rijeka se ne nalazi na ovom koridoru iako ju fizički povezuje željeznička pruga Rijeka – Šapjane – Ilirska Bistrica – Pivka u kontekstu novog prometnog sustava EU-a. Koridor Baltik-Adriatik RFC 5 ukupno je dug 4.825 kilometara i također prolazi kroz šest država. Između ostalih prolazi kroz Poljsku, Češku, Slovačku i Austriju i povezuje baltičke luke u Poljskoj s lukama na Jadranu, te s nizom jakih ekonomskih centara kao što je Varšava, Katowice, Ostrava, Brno i Beč

KORISNE POVEZNICE:

• Europska komisija – Transport i mobilnost posjeti!
• Mediteranski koridor posjeti!
• Baltičko jadranski koridor posjeti!
• Službena twitter stranica #Ten_t – posjeti!